blank

Razvoj čovjeka

Napisano u II. godina

  • Usvajanje spoznaje o osobitostima psihičkog razvoja čovjeka kroz pojedina životna razdoblja te uočiti različite potrebe bolesnika u različitim životnim razdobljima.
  • Uvod u razvoj čovjeka; razvoj, zdravlje i bolest; metode proučavanja razvoja čovjeka; razvojne teorije; obilježja pojedinih razdoblja razvoja; genetske osnove razvoja; prenatalni razvoj; prenatalna okolina; razvoj u prvoj godini života; prilagodba novorođenog djeteta, rast i razvoj, razvoj motorike i percepcije, kognitivni razvoj, razvoj ličnosti i socijalni razvoj; razvoj u ranom djetinjstvu; tjelesni i motorički, kognitivni, socijalni i razvoj ličnosti; razvoj u srednjem djetinjstvu; tjelesni i motorički, kognitivni, socijalni i razvoj ličnosti; razvoj u adolescenciji; odnos tjelesnog i psihičkog razvoja, razvoj spolnih značajki, motorički, kognitivni i socijalni razvoj, razvoj ličnosti, problemi adolescencije; razvoj u mlađoj odrasloj dobi - tjelesni, kognitivni i socijalni razvoj, obitelj, zanimanje i profesionalni razvoj; razvoj u  srednjoj odrasloj dobi -tjelesni, kognitivni i socijalni razvoj i razvoj ličnosti, kriza sredine života, obiteljske i profesionalne promjene; razvoj u starosti, starenje i starost naroda i pojedinca, teorije starenja, promjene u sposobnostima, ličnost i starenje, socijalni odnosi, obitelj, duševno zdravlje, smrt i umiranje, modeli socijalne i zdravstvene zaštite starih ljudi
  • Obavezna literatura:
    Despot - Lučanin, J.: Uvod u razvojnu psihologiju, nastavni tekstovi

    Izborna literatura:
    Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998) Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
    Schaie, K. W. i Willis, S. L. (2001) Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  • Savladavanjem sadržaja predmeta student će biti sposoban:
    opisati i razumjeti osobitosti psihičkog razvoja čovjeka kroz cijeli životni vijek, opisati razvojne norme i uočiti promjene u tjelesnom, motoričkom, kognitivnom i socijalnom razvoju te u razvoju ličnosti tijekom životnog vijeka, razviti osjetljivost za različite psihološke potrebe osoba u različitim razvojnim razdobljima.

Informatika u zdravstvu

Napisano u II. godina

  • Usvajanje znanja i vještine potrebne za korištenje informacijske tehnologije u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi i za kontinuirano usvajanje znanja iz različitih stručnih područja.
  • Određenje temeljnih pojmova informatike i njenog značaja za razvoj znanja i unapređenje stručnog rada. Tehnička osnovica informatičkih sistema i sustava - osnovni dijelovi i njihova funkcija. Programska podrška potrebna za rad računarskih sistema - sistemska programska podrška, programski jezici i aplikacijska programska podrška. Osnovni oblici primjene računala s posebnim osvrtom na rad s tekstom, bazama podataka, podršku u istraživanjima i učenju. Korištenje računala za komunikaciju u lokalnim i globalnim sustavima i vrste zadataka koji se mogu obavljati uz pomoć računala. Razvoj modela i simulacija uz pomoć računala u funkciji podrške donošenju odluka. Primjena informatike u unapređenju zdravstvene skrbi s posebnim osvrtom na zdravstvene informacijske sisteme.
  • Obavezna literatura:
    1. Deželić, Đ.: Zdravstvena informatika. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1991.
    2. Hercigonja Szekeresz, M. i sur.: Informatika - nastavni tekstovi. Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2004.

    Izborna literatura:

  • Savladavanjem sadržaja predmeta student će biti sposoban: koristiti osobno računalo u komunikaciji i prikupljanju informacija, pristupiti i koristiti se dostupnim bazama podataka, koristiti osobno računalo u prezentaciji profesionalnih dostignuća.

Komunikacijske vještine

Napisano u II. godina

  • Cilj predmeta je predočiti studentima osnovna načela, vrste i oblike ljudske komunikacije i specifičnosti komunikacije u zdravstvu i osposobiti ih za učinkovitu komunikaciju s pacijentima i članovima njihovih obitelji.
  • Uvod u komunikaciju: definicija komunikacije, pojam, vrste, ciljevi i načela komunikacije; verbalna komunikacija; neverbalna komunikacija; prepreke u komunikaciji; slušanje, značaj slušanja, tehnike aktivnog slušanja; prigovori i tehnike rješavanja prigovora;
    povratna informacija: struktura i priopćavanje; asertivna komunikacija; empatija i značaj empatije u komunikaciji s pacijentom i njegovom obitelji; komunikacija s osobama ograničenih komunikacijskih sposobnosti; komunikacija s djecom i adolescentima; komunikacija sa starijim osobama; prezentacijske vještine; komunikacija u timu; stilovi vođenja.
  • Obavezna literatura:
    Kathleen K. Reardon: Interpersonalna komunikacija – Gdje se misli susreću, „Alineja”, Zagreb 1998.

    Izborna literatura:
    Donald C. Pennington: Osnove socijalne psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko 1996.
  • Nakon odslušanog predmeta i izvršenih svih obveza student će:
    1. izreći definiciju komunikacije, objasniti pojam, vrste, ciljeve i načela komunikacije;
    2. nabrojiti obilježja informacijske i terapijske komunikacije;
    3. prepoznati i demonstrirati osnovne neverbalne i paraverbalne poruke;
    4. objasniti i usporediti osnovne komunikacijske stilove;
    5. prepoznati i demonstrirati osnovne prepreke u komunikaciji s pacijentom i članom obitelji;
    6. prepoznati i razriješiti jednostavne prigovore u odnosu s pacijentom i članovima obitelji;
    7. usporediti i protumačiti specifičnosti komunikacije s osobama ograničenih komunikacijskih
    sposobnosti, djecom, adolescentima i starijim osobama;
    8. pripremiti i izvesti prezentaciju na zadanu temu iz područja dentalne higijene;
    9. identificirati i odabrati primjeren stil vođenja u timu.

Oralna mikrobiologija i imunologija sa kontrolom infekcija

Napisano u II. godina

  • Upoznavanje studenata s temeljnim osobinama i karakteristikama mikroorganizama koji uzrokuju najčešće infekcije kod čovjeka i osnove imunologije.  Cilj predmeta je stjecanje za teorijskih i praktičnih znanja o patogenezi infekcija, imunološkm procesima i interakcijama, metodama za sprječavanje i suzbijanje infekcija i te procesima dezinfekcije i sterilizacije   Na seminarima  student proširuje znanje iz pojedinačnih područja koji su posebno važni za rad u dentalnoj medicine s posebnim osvrtom na oralnu higijenu. Na vježbama se upoznaju sa osnovnim mikrobiološkim tehnikama i metodama te s važnošću i trajanjem najčešćih mikrobioloških pretraga.
  • Uvod u medicinsku mikrobiologiju. Mikrobiologija kao znanost. Povijest razvoja oralne mikrobiologije. Primjena mikrobiologije u stomatološkoj praksi. Nomenklatura i taksonomija mikroorganizama.
    Oblici i morfologija bakterijskih stanica, morfologija virusa i gljiva te parazita.
    Razmnožavanje mikroorganizama, metabolizam i genetika. Patogenost i virulencija; faktori patogenosti i virulencije. Utjecaj fizikalnih i kemijskih agenasa na mikroorganizme. Dezinfekcija i sterilizacija: metode i praktična primjena. Primjena kemijskih agenasa u stomatološkoj praksi (dezinfekcija). Antibiotici i testiranje osjetljivosti na antibiotike: metode i primjena. Značaj bakterijske rezistencije.
    Imunost i imunološki sustav. Antigeni i protutijela. Specifična humoralna imunost. Mehanizmi specifične stanične imunosti. Mehanizmi nastanka autoimunih bolesti i reakcije preosjetljivosti. Imunodeficijencije. Aktivna i pasivna imunizacije: cijepljenje i imuni serumi.
    Porodice, rodovi i vrste bakterija od posebnog medicinskog i stomatološkog značaja: Staphylococcus, Streptococcus, Neisseriae (N. meningitidis, N. gonorrhoea), Corynebacterium diphtheriae, Bacillus anthracis, Clostridium, Bordetella, Enterobacteriaceae (E. coli, Klebsiella, Proteus), Pseudomonas aeriginosa, Mycobacterium (M. tuberculosis), Treponema pallidum, Rickettsia, Mycoplasma, Chlamidia.
    Virusi od značaja u medicinskoj i stomatološkoj praksi: Herpesviridae (HSV1,HSV2, VZV, CMV, EBV), Papovaviridae (papilomavirus) Picornaviridae (poliomyelitis virus , coxacki virus), hepatotropni virusi (HAV, HBV, HCV, HDV, HEV), Ortomyxoviridae: Influenza virus, Paramyxoviridae: virus morbilla, virus mumpsa, RSV, parainfluenca virusi, Lyssavirus, Retrovirusi: HIV, neirotropni i arbovirusi. Filovirusi (virus ebole). Prioni.
    Mikroflora usne šupljine – oralni mikrobiom, faktori koji utječu na sastav oralne mikroflore.
    Rodovi i vrste mikroorganizama pripadnici normalne oralne mikroflore: oralni streptokoki, Veillonella, Lactobacillus, Actinomyces, Porphyromonas, Prevotella, Wolinella, Fusobacterium, Capnocytophaga, oralne spirohete, filamentozne bakterije, oralne protozoe. Najvažnije gljive - rodovi; Candida,Cryptococcus.
    Dentalni plak (struktura, mehanizan nastanka) Bakterijski sastav dentalnog plaka u odnosu na lokalizaciju dentalnog plaka u usnoj šupljini. Etiopatogeneza karijesa zuba (mikrobiološki aspekti)
    Uloga bakterija dentalnog plaka u infekciji pulpe zuba, periapeksne regije. Imunologija dentalnog karijesa.Parodontitis i parodontoza. Etiopatogeneza karijesa i parodontopatije

    PRAKTIČNA NASTAVA

    Mikroskop, mikroskopiranje. Nativni preparat i bojanja u mikrobiologiji jednostavna i složena: monokoromatska i polikromatksa bojanaj; bojanje po Gram-u, acidorezistento bojanje.
    Sterilizacija i dezinfekcija. Priprema instrumenata za sterilizaciju.
    Uzimanje i slanje materijala za mikrobiološki pregled; Hranljive podloge
    Kultivacije i uzgoj bakterija. Proces mikrobiološke dijagnostike i identifikacija bakterija, antibiogram
    Serološke reakcije u mikrobiologiji: reakcija aglutinacije i precipitacije; RVK, imunofluorescentne metode: direktna i indirektna, enzimski imunoesej, kemiluminiscentni imunoeseji. Metode molukularne biologije u mikrobiološkoj dijagnostici (PCR)
    Specijalna mikrobiologija: Staphylococcus; Neisseriae, Streptococcus; Streptococcus pneumoniae,
    Bacillus; Corynebacterium diphtheriae, Clostridium, Enterobacteriaceae, Mycobacterium, Treponema pallidum. Biotop usne šupljine, oralne streptokoki, Lactobacillus, Actinomyces Porphyromonas, Prevotella, Fusobacterium, Oralne spirohete, A. actinomycetemcomitans, Filamentozne bakterije, Candida, Oralne protozoe. Dentalni plak. Virusi – opće karakteristike i laboratorijska dijagnoza virusnih infekcija: uzgoj virusa u staničnoj kulturi.
  • Obavezna literatura:
    Kalenić S. i sur. Medicinska mikrobiologija. Zagreb: Medicinska Naklada; 2013.
    Presečki V. Stomatološka mikrobiologija. Zagreb: Medicinska Naklada; 2009.

    Izborna literatura:
    Samaranayake LP. Essential microbiology for dentistry, 3rd edition. Churchill Livingstone Elsevier; 2006.
    Jawetz, Melnick, & Adelberg's Medical Microbiology, 25nd edition. Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, Mietzner TA editors. Lange Medical Books/McGraw-Hill: New York, Chicago, San Francisco, Lisboa, London, Madrid, Mexico City, Milan, New Delhi, San Juan, Seoul, Singapore, Sydney, Toronto, 2010.

  • Student će nakon završenog kolegija moći:

    Opisati građu bakterijske stanice, virusa, gljiva i parazita.
    opisati i definirati značaj kliničkih uzoraka i biti osposobljen za uzimanje različitih bioloških materijala samostalno ili uz kontrolu dr. dent. med., adekvatno čuvanje i transport takvih materijala.
    primijeniti stečena znanja u uzorkovanju, transportu i obradi najčešćih bioloških uzoraka.
    Samostalno izraditi osnovne mikroskopske preparate iz bioloških uzorka i utvrditi prisutnost mikroorganizama: bakterija, virusa, gljiva i parazita.
    definirati, opisati i primijeniti suvremene, rutinske dijagnostičke metoda kultivacije bakterija, virusa, gljiva i parazita, te definirati pojmove serološke i molekularne dijagnostikom u bakteriologiji, virologiji, mikologiji i parazitologiji i najčešće primjenjivane metode objasniti pojam bakterijske rezistencije na antibiotike te značenje racionalnog propisivanja antibiotika nabrojiti, te opisati glavne čimbenike patogeneze najvažnijih uzročnika infekcija u ljudi: bakterije, viruse, gljive i parazite. Opisati metode sterilizacije i dezinfekcijom. Opisati cijepljenje i važnost cijepljenja u prevenciji infektivnih bolesti. Definirati i primijeniti metode prevencije i dijagnostike krvlju prenosivih bolesti i zbrinjavanje ubodnih incidenata i provođenje mjera sprječavanja i suzbijanja bolničkih infekcija u timskom radu.

Dentalna radiologija

Napisano u II. godina

  • Cilj nastave je da student savlada znanje i vještine koje se odnose na njihovu primjenu u svakodnevnoj stomatološkoj praksi. Savladavanjem temeljnih vještina u izvođenju intraoralnih metoda snimanja dentalni higijeničar je u stanju izvodiiti ali i kontrolirati ispravnost izvođenja svih intraoralnih radiografskih procedura
  • OSNOVI RADIOLOGIJE:
    Predmet proučavanja, mehanizmi djelovanja ionizirajućeg zračenja. Osjetljivost organizma čovjeka na ionizirajuća zračenja. Princip nastanka rendgenske slike.
    OSNOVNI PRINCIPI IZVOĐENJA PREGLEDA:
    Priprema pacijenata za radiološki pregled. Orijentacijske ravnine, linije i točke. Pozicioniranje pacijenata za izvođenje pojedinih rendgenoloških metoda. Principi snimanja kod djece, starih osoba i osoba s posebnim potrebama. Principi izvođenja rendgenoloških metoda kod pacijenata na radioterapiji.
    ZAŠTITA OD INFEKCIJE U TOKU IZVOĐENJA POJEDINIH METODA:
    Zaštita od infekcije u pripremi pacijenta za snimanje. Zaštita od infekcije tijekom snimanja. Zaštita od infekcije tijekom kemijske obrade snimke.
    ARTEFAKTI:
    Nastali tijekom izvođenja snimanja. Artefakti nastali tijekom kemijske obrade. Artefakti nastali tijekom čuvanja snimaka.
  • Obavezna literatura:
    1. Janković S., Eterović D. Fizikalne osnove i klinički aspekti medicinske dijagnostike. Medicinska naklada: 2002

    Izborna literatura:


  • Nakon odslušane nastave student će moći:

    1. Opisati radiološke procedure koje mu stoje na raspolaganju za dijagnosticiranje bolesti iz područja orofacijalne regije.
    2. Interpretirati radiografske snimke odnosno da nakon kliničkig pregleda zahtjeva izvođenje odgovarajuće dijagnostičke procedure koju izvodi radiolog ili radiološki tehničar (sva ekstraoralna snimanja osimrtopantomografskog metoda).
    3. Na osnovu radiografskih snimaka prepoznati patološka stanja zuba, čeljusti, paranazalnih šupljina, temporomandibularnih zglobova, a poznavajući ostale dijagnostičke procedure da od radiologa traži njihovo izvođenje, naravno preko uputne dijagnoze koju izdaje stomatolog.
    4. Opisati osnovne radiološke principe iz područja nastanka rendgenske slike, njezine geometrije, vrste rendgen aparata koji se koriste u dijagnostici bolesti maksilofacijalne regije (dental aparat, ortopantomogram, telerendgen, CT, ultrazvučni aparat, itd.), principe zaštite bolesnika tijekom izvođenja ovih radiografskih metoda. 

webmail studomat