blank

Oralna mikrobiologija i imunologija sa kontrolom infekcija

  • Upoznavanje studenata s temeljnim osobinama i karakteristikama mikroorganizama koji uzrokuju najčešće infekcije kod čovjeka i osnove imunologije.  Cilj predmeta je stjecanje za teorijskih i praktičnih znanja o patogenezi infekcija, imunološkm procesima i interakcijama, metodama za sprječavanje i suzbijanje infekcija i te procesima dezinfekcije i sterilizacije   Na seminarima  student proširuje znanje iz pojedinačnih područja koji su posebno važni za rad u dentalnoj medicine s posebnim osvrtom na oralnu higijenu. Na vježbama se upoznaju sa osnovnim mikrobiološkim tehnikama i metodama te s važnošću i trajanjem najčešćih mikrobioloških pretraga.
  • Uvod u medicinsku mikrobiologiju. Mikrobiologija kao znanost. Povijest razvoja oralne mikrobiologije. Primjena mikrobiologije u stomatološkoj praksi. Nomenklatura i taksonomija mikroorganizama.
    Oblici i morfologija bakterijskih stanica, morfologija virusa i gljiva te parazita.
    Razmnožavanje mikroorganizama, metabolizam i genetika. Patogenost i virulencija; faktori patogenosti i virulencije. Utjecaj fizikalnih i kemijskih agenasa na mikroorganizme. Dezinfekcija i sterilizacija: metode i praktična primjena. Primjena kemijskih agenasa u stomatološkoj praksi (dezinfekcija). Antibiotici i testiranje osjetljivosti na antibiotike: metode i primjena. Značaj bakterijske rezistencije.
    Imunost i imunološki sustav. Antigeni i protutijela. Specifična humoralna imunost. Mehanizmi specifične stanične imunosti. Mehanizmi nastanka autoimunih bolesti i reakcije preosjetljivosti. Imunodeficijencije. Aktivna i pasivna imunizacije: cijepljenje i imuni serumi.
    Porodice, rodovi i vrste bakterija od posebnog medicinskog i stomatološkog značaja: Staphylococcus, Streptococcus, Neisseriae (N. meningitidis, N. gonorrhoea), Corynebacterium diphtheriae, Bacillus anthracis, Clostridium, Bordetella, Enterobacteriaceae (E. coli, Klebsiella, Proteus), Pseudomonas aeriginosa, Mycobacterium (M. tuberculosis), Treponema pallidum, Rickettsia, Mycoplasma, Chlamidia.
    Virusi od značaja u medicinskoj i stomatološkoj praksi: Herpesviridae (HSV1,HSV2, VZV, CMV, EBV), Papovaviridae (papilomavirus) Picornaviridae (poliomyelitis virus , coxacki virus), hepatotropni virusi (HAV, HBV, HCV, HDV, HEV), Ortomyxoviridae: Influenza virus, Paramyxoviridae: virus morbilla, virus mumpsa, RSV, parainfluenca virusi, Lyssavirus, Retrovirusi: HIV, neirotropni i arbovirusi. Filovirusi (virus ebole). Prioni.
    Mikroflora usne šupljine – oralni mikrobiom, faktori koji utječu na sastav oralne mikroflore.
    Rodovi i vrste mikroorganizama pripadnici normalne oralne mikroflore: oralni streptokoki, Veillonella, Lactobacillus, Actinomyces, Porphyromonas, Prevotella, Wolinella, Fusobacterium, Capnocytophaga, oralne spirohete, filamentozne bakterije, oralne protozoe. Najvažnije gljive - rodovi; Candida,Cryptococcus.
    Dentalni plak (struktura, mehanizan nastanka) Bakterijski sastav dentalnog plaka u odnosu na lokalizaciju dentalnog plaka u usnoj šupljini. Etiopatogeneza karijesa zuba (mikrobiološki aspekti)
    Uloga bakterija dentalnog plaka u infekciji pulpe zuba, periapeksne regije. Imunologija dentalnog karijesa.Parodontitis i parodontoza. Etiopatogeneza karijesa i parodontopatije

    PRAKTIČNA NASTAVA

    Mikroskop, mikroskopiranje. Nativni preparat i bojanja u mikrobiologiji jednostavna i složena: monokoromatska i polikromatksa bojanaj; bojanje po Gram-u, acidorezistento bojanje.
    Sterilizacija i dezinfekcija. Priprema instrumenata za sterilizaciju.
    Uzimanje i slanje materijala za mikrobiološki pregled; Hranljive podloge
    Kultivacije i uzgoj bakterija. Proces mikrobiološke dijagnostike i identifikacija bakterija, antibiogram
    Serološke reakcije u mikrobiologiji: reakcija aglutinacije i precipitacije; RVK, imunofluorescentne metode: direktna i indirektna, enzimski imunoesej, kemiluminiscentni imunoeseji. Metode molukularne biologije u mikrobiološkoj dijagnostici (PCR)
    Specijalna mikrobiologija: Staphylococcus; Neisseriae, Streptococcus; Streptococcus pneumoniae,
    Bacillus; Corynebacterium diphtheriae, Clostridium, Enterobacteriaceae, Mycobacterium, Treponema pallidum. Biotop usne šupljine, oralne streptokoki, Lactobacillus, Actinomyces Porphyromonas, Prevotella, Fusobacterium, Oralne spirohete, A. actinomycetemcomitans, Filamentozne bakterije, Candida, Oralne protozoe. Dentalni plak. Virusi – opće karakteristike i laboratorijska dijagnoza virusnih infekcija: uzgoj virusa u staničnoj kulturi.
  • Obavezna literatura:
    Kalenić S. i sur. Medicinska mikrobiologija. Zagreb: Medicinska Naklada; 2013.
    Presečki V. Stomatološka mikrobiologija. Zagreb: Medicinska Naklada; 2009.

    Izborna literatura:
    Samaranayake LP. Essential microbiology for dentistry, 3rd edition. Churchill Livingstone Elsevier; 2006.
    Jawetz, Melnick, & Adelberg's Medical Microbiology, 25nd edition. Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, Mietzner TA editors. Lange Medical Books/McGraw-Hill: New York, Chicago, San Francisco, Lisboa, London, Madrid, Mexico City, Milan, New Delhi, San Juan, Seoul, Singapore, Sydney, Toronto, 2010.

  • Student će nakon završenog kolegija moći:

    Opisati građu bakterijske stanice, virusa, gljiva i parazita.
    opisati i definirati značaj kliničkih uzoraka i biti osposobljen za uzimanje različitih bioloških materijala samostalno ili uz kontrolu dr. dent. med., adekvatno čuvanje i transport takvih materijala.
    primijeniti stečena znanja u uzorkovanju, transportu i obradi najčešćih bioloških uzoraka.
    Samostalno izraditi osnovne mikroskopske preparate iz bioloških uzorka i utvrditi prisutnost mikroorganizama: bakterija, virusa, gljiva i parazita.
    definirati, opisati i primijeniti suvremene, rutinske dijagnostičke metoda kultivacije bakterija, virusa, gljiva i parazita, te definirati pojmove serološke i molekularne dijagnostikom u bakteriologiji, virologiji, mikologiji i parazitologiji i najčešće primjenjivane metode objasniti pojam bakterijske rezistencije na antibiotike te značenje racionalnog propisivanja antibiotika nabrojiti, te opisati glavne čimbenike patogeneze najvažnijih uzročnika infekcija u ljudi: bakterije, viruse, gljive i parazite. Opisati metode sterilizacije i dezinfekcijom. Opisati cijepljenje i važnost cijepljenja u prevenciji infektivnih bolesti. Definirati i primijeniti metode prevencije i dijagnostike krvlju prenosivih bolesti i zbrinjavanje ubodnih incidenata i provođenje mjera sprječavanja i suzbijanja bolničkih infekcija u timskom radu.

webmail studomat