Ispis

Klinička praksa III

Napisao/la Bojan. Napisano u III. godina

  • Razviti potrebno znanje i vještine za rad u provođenju zdravstvene njege kirurških bolesnika, specifično stručno znanje, vještine i stajališta u psihološkoj i fizičkoj pripremi bolesnika za operativni zahvat, znanje i vještine u prepoznavanju poslijeoperacijskih teškoća i komplikacija te osnovne postupke zbrinjavanja istih, prepoznati i reagirati na bolesnikove potrebe, uz holistički pristup, iz područja zdravstvene njege, razviti sposobnosti praćenja novih dostignuća i usvajati nove spoznaje i znanje, provoditi sve postupke zdravstvene njege u skladu s etičkim kodeksom, provoditi edukaciju bolesnika, prepoznati psihološka stanja bolesnika, razviti znanje o terapijskim postupcima u psihijatrijskih bolesnika te nuspojavama psihofarmakoterapije, razviti vještinu rada s bolesnicima u grupi (grupna terapija).
  • Tijekom kliničkih vježbi student/ica primjenjuje stečeno teorijsko znanje i vještine iz zdravstvene njege kirurške i zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika.
    Zdravstvena njega kirurških bolesnika: kirurška asepsa (odjeća, obuća, prostor, instrumentarij), prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika, prijeoperacijska fizička priprema bolesnika (priprema operativnog polja, priprema gastrointestinalnog trakta), premedikacija, prijeoperacijska sestrinska dokumentacija, praćenje i zapisivanje poslijeoperacijskog stanja bolesnika, prevencija i prepoznavanje poslijeoperacijskih komplikacija (krvarenje, hipovolemijski šok, dehiscencija i disrupcija kirurške rane, infekcija kirurške rane, paralitički ileus, duboka venska tromboza, plućna embolija), prepoznavanje i tretiranje poslijeoperacijskih teškoća (bol, mučnina, povraćanje, abdominalna distenzija, štucavica) intrakranijalni tlak – monitoring, torakalna drenaža – monitoring, hemodinamski monitoring, respiratorni monitoring. Zdravstvena njega bolesnika na umjetnoj ventilaciji (priprema ventilatora, njega dišnih puteva bolesnika, praćenje rada ventilatora, praćenje i zapisivanje svih promjena u bolesnika), promatranje i povoj kirurške rane, zdravstvena njega bolesnika sa stomom (urostoma, ileostoma, kolostoma).
    Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika: metode prikupljanja podataka – intervju, terapijska komunikacija, terapijski ugovor, specifičnosti podjele terapije, tehnike rada u maloj grupi, obiteljska terapija, socioterapijske metode liječenja i zbrinjavanja, promatranje i bilježenje nuspojava psihofarmakoterapije, asistiranje pri elektrokonvulzivnoj stimulaciji, priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage, hranjenje bolesnika s anoreksijom (nazogastrična sonda, tehnike nagovaranja), zbrinjavanje bolesnika u stuporu, hitni prijem bolesnika, zbrinjavanje agresivnih bolesnika – zaštitna stezulja, zbrinjavanje suicidalnih bolesnika (lavaža crijeva, promatranje i prepoznavanje komplikacija, metadonska terapija), zbrinjavanje predoziranih bolesnika (antidot, promatranje komplikacija), zbrinjavanje akutno opijenih bolesnika (detoksikacijska terapija, promatranje i prepoznavanje komplikacija).
  • Obvezna literatura:
    1.    Plužarić, J. Zdravstvena njega starijih osoba, nastavni tekstovi, Medicinski fakultet Osijek, Studij sestrinstva, Osijek 2009.
    2.    Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege, Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“, Zagreb 2011.
    3.    Mojsović, Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 2, Zdravstveno veleučilište, Zagreb 2006.
  • Student može:
    • definirati i primijeniti osnovna pravila i postupke kirurške asepse - odjeća, obuća, prostor, instrumentarij;
    • analizirati prijeoperacijsku psihološku pripremu bolesnika - inokulacija stresom;
    • izvesti prijeoperacijsku fizičku pripremu bolesnika - priprema operativnog polja, priprema gastrointestinalnog trakta;
    • pripremiti i izvesti premedikaciju;
    • pratiti i voditi prijeoperacijsku sestrinsku dokumentaciju;
    • pratiti i dokumentirati poslijeoperacijsko stanje bolesnika, vitalne funkcije: tlak, puls, disanje, temperatura, bol;
    • prepoznati poslijeoperacijske komplikacija – krvarenje, hipovolemijski šok, dehiscencija i disrupcija kirurške rane, infekcija kirurške rane, paralitički ileus, duboka venska tromboza, plućna embolija;
    • prepoznati i tretirati poslijeoperacijske teškoće – bol, mučnina, povraćanje, abdominalna distenzija, štucavica;
    • provjeriti stanje i funkcionalnost torakalne drenaže – monitoring, B̈ulau, negativni tlak, balans tekućine - praćenje i dokumentiranje, prevencija komplikacija;
    • sudjelovati u praćenju Hemodinamskog monitoringa – mjerenje CVT, priprema bolesnika i pribora, izvođenje;
    • provoditi zdravstvenu njegu bolesnika na umjetnoj ventilaciji – priprema ventilatora, njega dišnih putova bolesnika, praćenje rada ventilatora, praćenje i zapisivanje svih promjena u bolesnika;
    • promatrati proces cijeljenja rane i sudjelovati u previjanju kirurške rane;
    • prepoznati simptome i znakove infekcije kirurške rane: temperatura, bol, iscjedak, crvenilo;   
    • izvesti zdravstvenu njegu bolesnika sa stomom – urostoma, ileostoma, kolostoma, traheostoma: priprema bolesnika i pribora, izvođenje;
    • znati nove smjernice naprednog održavanja života – pribor i primjena;
    • definirati razliku totalne, parcijalne i enteralne prehrane – indikacije, priprema potrebnog pribora i materijala te izvođenje uz poznavanje mogućih komplikacija;
    • provoditi zdravstvenu njegu neurokirurškog bolesnika - umjetna ventilacija, monitoring intrakranijalnog tlaka;
    • objasniti i povezati pravila položaja neurokirurškog bolesnika u krevetu;
    • procijeniti i pratiti uspješnost preoperativne, intraoperativne i postoperativne zdravstvene njege;
    • planirati, primijeniti i procijeniti uspješnost postupaka u specijalnim područjima kirurške zdravstvene njege;
    • provoditi edukaciju bolesnika;
    • opisati simptome pojedinih duševnih poremećaja;
    • identificirati moguće rizične čimbenike;
    • odabrati primjerene intervencije usmjerene zadovoljavanju osnovnih potreba;
    • procijeniti stanje bolesnika i moguću manipulaciju (simulacija/disimulacija);
    • navesti terapijske pravce i metode liječenja duševnih bolesnika;
    • nabrojiti i objasniti vrste psihofarmaka;
    • identificirati moguće neželjene učinke psihofarmakoterapije;
    • koristiti skale procjene mentalnog statusa;
    • pripremiti bolesnika za elektrokonvulzivnu stimulaciju;
    • kreirati rad u maloj grupi, velikoj grupi i terapijskoj zajednici;
    • napraviti plan savjetovanja bolesnika i njegove obitelji;
    • planirati intervencije usmjerene skrbi za ovisnike;
    • demonstrirati metode zaštite u slučaju pojave agresivnog ponašanja;
    • identificirati i analizirati simptome i stanja koja mogu upućivati na samoubilačko ponašanje;
    • odabrati intervencije usmjerene rehabilitaciji i resocijalizaciji bolesnika;
    • organizirati nastavak skrbi za bolesnike u zajednici.