blank

Zavod za psihoterapiju i ranu intervenciju

UVOD

Postoje brojne definicije psihoterapije. Jedna od obuhvatnijih je ona Lewisa Wolberga koja kaže da je psihoterapija liječenje/tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem, u kojemu educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalni odnos s pacijentom s ciljem uklanjanja, modificiranja ili ublaživanja intenziteta postojećih simptoma te promjene poremećenih shema ponašanja, kao i poticanja pozitivnog rasta i razvoja ličnosti. U psihoterapiji uvijek je naglasak na odnosu između pacijenta I terapeuta. Psihoterapija ne može promijeniti vanjski svijet, ali može povećati pacijentovo prihvaćanje samoga sebe, potaknuti ga na promjene u životu i pomoći mu da se bolje nosi s okolinom. Ovisno o tome tko je uključen u psihoterapiju razlikujemo individualnu i grupnu psihoterapiju, psihoterapiju parova i obiteljsku psihoterapiju. Postoje brojne psihoanalitičke škole i pravci i često se u tome nije lako snaći. U 80-tim godinama 20. stoljeća pobrojali su ih više od 250, a u 21. stoljeću čak više od 1000. Psihoterapije prema specifičnosti psihoterapijskog pravca možemo podijeliti na: psihoanalitičko-psihodinamsku školu, bihevioralno-kognitivnu školu, humanističko egzistencijalnu školu i integrativne psihoterapije. Neke od poznatijih i značajnijih psihoterapijskih škola su: Psihoanaliza, psihoanalitička psihoterapija, grupna analiza/psihoterapija, kognitivno-bihevioralna terapija, geštalt psihoterapija, integrativna psihoterapija, egzistencijalna psihoterapija,transakcijska analiza, sistemska analiza, realitetna terapija, NLP – Neurolingvistička psihoterapija.U psihoanalitičko-psihodinamsku školu spadaju primjerice psihoanaliza, psihoanalitička psihoterapija i grupna analiza, geštalt, egzistencijalna psihoterapija, realitetna psihoterapija i transakcijska analiza spadaju u humanističko egzistencijalnu školu. U dinamskim psihoterapijama (sinonimi su psihodinamske, ekspresivne,analitičke psihoterapije) naglasak je na nesvjesnom i na konfliktima, a temelje se na slobodnim asocijacijama. Važniji fenomeni koji su prepoznati i opisani još u počecima razvoja psihodinamskih psihoterapija (tijekom razvoja psihoanalize) su transfer i kontratransfer. a odnose se na pacijentovo i terapeutovoemocinalno doživljavanje njihovog odnosa i terapije. Kognitivno bihevioralna terapija proizlazi iz kognitivnih i bihevioralnih psiholoških modela, a naglasak je na stjecanju psiholoških i praktičnih vještina. Primjenjuju se tehnike prepoznavanja kognitivnih distorzija, automatske misli, maladaptivnih obrazaca, a fokus je usmjeren na na određeni problem. Sistemska obiteljska terapija je skup psihoterapijskih intervencija koje su usmjerene na obitelj kao cjelinu, u kojoj se kroz razumijevanje specifičnih promjena individualnog i obiteljskog funkcioniranja nastoje postići promjene u strukturi i patološkim obrascima unutar obitelji. U bolničkim uvjetima obično primjenjujemo grupnu psihoterapiju, kognitnivno bihevioralnu terapiju kroz grupne radionice i sistemsku obiteljsku psihoterapiju. Psihodinamska edukacija pomaže općenito u svakodnevnom radu u razumijevanju svakog pojedinog pacijenata i njegovih simptoma, ali i u razumijevanju cjelokupne dinamike odnosa u bolničkom okruženju. Svaka psihoterapijska škola ima organizirani sustav edukacije koja traje godinama i gotovo redovito podrazumijeva vlastitu terapiju uz supervizirani rad s pacijentima i pohađanje teorijske nastave.
Rana intervencija sveobuhvatan je terapijski pristup s preventivnom sastavnicom u psihijatriji, te zagovara sustavnu ranu primjenu svih postojećih i dostupnih te učinkovitih terapijskih metoda u početnoj fazi psihotičnih poremećaja, u svrhu postizanja i održavanja kompletne remisije i cjelovitog kliničkog i socijalnog oporavka. Program Rana intervencija kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja (RIPEPP) u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ obuhvaća pacijente hospitalizirane zbog različitih psihotičnih poremećaja (akutni psihotični poremećaj, shizofrenija, shizoafektivni i sumanuti poremećaj te bipolarni afektivni-poremećaj sa psihotičnim simptomima) u „kritičnom periodu“ poremećaja, odnosno pet godina od pojavljivanja prvih simptoma. Program RIPEPP sastoji se od hospitalnog i ambulantnog dijela te od psihoterapijske i psihoedukativne sastavnice uz primjenu psihofarmakološke terapije. Psihoterapijski dio, koji vode psihoterapeuti-grupni analitičari sastoji se od psihodinamske grupne psihoterapije za pacijente te psihodinamske grupne psihoterapije za članove obitelji, a psihoedukacijski dio koji vode kognitivno-bihevioralni terapeuti provodi se u vidu edukativnih interaktivnih radionica zajedno za pacijente i članove njihovih obitelji.
Iz svega navedenog bila je očita potreba za osnivanjem Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo, do čega je došlo na inicijativu dekana fakulteta, prof. dr. sc. Aleksandra Včeva, prim. dr. med., s čime se složio inicijativni odbor, te je osnivanje Zavoda potvrđeno i odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo.

Sastanku su nazočili:
1. Prof. dr. sc. Aleksandar Včev, prim. dr. med., dekan Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predsjednik katedre za patofiziologiju, fiziologiju i imunologiju.,

2. Prof. dr. sc. Igor Filipčić, prim. dr. med., spec. psihijatar, predsjednik katedre za psihijatriju na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predstojnik Zavoda za integrativnu psihijatriju.,

3. Doc. dr. sc. Silvio Bašić, prof v.š., neurolog, predsjednik katedre za neurologiju i neurokirurgiju Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.,

4. Doc. dr. sc. Ivan Miloloža, prodekan za međuinstitucijsku suradnju i razvoj na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predsjednik katedre za društvene i humanističke znanosti u biomedicini.,

5. Doc. dr. sc. Marko Matijević, dr. med. dent, spec. oralne kirurgije, prodekan za znanost i poslijediplomske studije na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predsjednik katedre za dentalnu medicinu.,

6. Dr. sc. Damir Šebo, mag. oec., voditelj odjela za stručno-administrativne, opće i tehničke poslove na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.

Inicijativni odbor se pozitivno izrazio o prijedlogu osnivanja Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

POTREBA ZA OSNIVANJEM ZAVODA ZA PSIHOTERAPIJU I RANU INTERVENCIJU

Potreba osnivanja Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju proizlazi iz potrebe za objedinjavanjem svih istraživača, nastavnika i djelatnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Zadatak je formirati nastavni i istraživački kadar za istraživanje mogućnosti psihoterapije i rane intervencije.

PREDMET ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI ZAVODA ZA PSIHOTERAPIJU I RANU INTERVENCIJU FAKULTETA ZA DENTALNU MEDICINU I ZDRAVSTVO OSIJEK

Znanstveno-istraživačke, kao i stručne i edukativne djelatnosti Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju odvijat će se prvenstveno u okviru slijedećih disciplina:

  • u području biomedicine i zdravstva,
  • u području humanističkih i društvenih znanosti
  • u umjetničkom području
  • u interdisciplinarnim područjima znanosti i umjetnosti

OSNOVNA DJELATNOST

Osnovna djelatnost Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju je znanstvena aktivnost iz područja biomedicine i zdravstva tj. psihijatrije. Zavod objedinjuje znanstveno – nastavne cjeline: Odjel za psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje psihotičnih poremećaja i graničnih stanja te ranu intervenciju, Odjel za psihoterapijsko liječenje afektivnih, anksioznih i disocijativnih poremećaja te poremećaja ličnosti, Dnevne bolnice za nepsihotične poremećaje I i II, Medicinsko biokemijski laboratorij, Laboratorij za TMS i neurološki laboratorij.
Program psihoterapije i rane intervencije provodi multidisciplinarni tim koji vodi psihijatar, a čine ga psihijatri i psiholozi – psihodinamski i KBT terapeuta, magistre/diplomirane medicinske sestara i prvostupnice sestrinstva te socijalni radnici. U programu sudjeluje 16 psihijatara, tri psihologa, tri diplomirane medicinske sestre, socijalni radnik Njeguje se timski rad i integrativni pristup sa ciljem pravodobnog prepoznavanja poremećaja bolesti, liječenja i rehabilitacije. Ciljevi ovog specifičnog programa su: što ranija primjena adekvatnih, učinkovitih i znanstveno dokazanih bioloških, psiholoških i psihosocijalnih metoda liječenja kod pacijenata u početnoj fazi psihotičnih poremećaja, intenzivan, individualizirani rad na oporavku i resocijalizaciji pacijenta, informiranje i edukacija stručnih službi i javnosti o potrebi ranog otkrivanja i liječenja psihotičnih poremećaja.
Sveučilište povjerava Zavod za psihoterapiju i ranu intervenciju nastavnoj bazi Psihijatrijskoj bolnici ''Sveti Ivan'', Jankomir 11, 10 090 Zagreb, www.pbsvi.hr
Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju provodi znanstvena istraživanja u skladu s prioritetima i strategijama razvoja Republike Hrvatske i EU.

Djelatnost Zavoda

Djelatnost zavoda obuhvaća:

  • sustavna znanstvena, razvojna i ekspertna istraživanja iz prethodno navedenih znanstvenih područja,
  • javnozdravstvene aktivnosti (akcije, promocije sl.),
  • znanstveno educiranje i osposobljavanje, te održavanje i razvoj znanstvene infrastrukture,
  • pružanje ekspertnih specijalističkih i subspecijalističkih usluga, uključivo dijagnostičke, terapijske, preventivne i rehabilitacijske,
  • izrada elaborata, studija, planova, strategija i sl., pružanje savjetničkih i nadzornih usluga,
  • objavljivanje i popularizacija rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja provedenih u okviru rada Zavoda,
  • suradnja s visokom učilištima i izvođenju studijskih programa u preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskom studiju u skladu sa Zakonom i potpisanim ugovorima s visokim učilištima,
  • organizacija međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova, kongresa, tečajeva trajne edukacije, radionica i sl.,
  • sve druge aktivnosti, predviđene Statutom Sveučilišta u Osijeku i Statutom Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek,
  • nastavna djelatnost u okviru preddiplomskih, diplomskih, integriranih i poslijediplomskih studija na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek

NASTAVNA DJELATNOST

• Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku trenutno izvodi nekoliko nastavnih programa: Sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij dentalne medicine, Sveučilišni preddiplomski studij Sestrinstva, Sveučilišni diplomski studij Sestrinstva, Sveučilišni preddiplomski studij fizioterapija, Sveučilišni diplomski studij fizioterapija, Sveučilišni preddiplomski studij dentalna higijena i poslijediplomski studiji.

• Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan“ trenutno izvodi poslijediplomski specijalistički studij Poslijediplomski specijalistički studij Psihijatrija.

KNJIŽNICA

• U okviru Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek te (Kliničkog Bolničkog Centra Osijek) djeluje i knjižnica sa zadovoljavajućim fundusom knjiga, znanstvenih i stručnih časopisa nužnih za uspješnu znanstveno-istraživačku, stručnu i nastavnu aktivnost Zavoda. Svim djelatnicima Zavoda osiguran je pristup internetu i bazama podataka iz područja biomedicine. Djelatnici Zavoda (predsjednici katedri-osnivača Zavoda) su članovi uređivačkog odbora znanstveno-stručnog časopisa Medicinski vjesnik, te drugih znanstvenih časopisa (Medicinski glasnik, SCI_exp časopis).

• U okviru Psihijatrijske bolnice djelje knjižnica sa zadovoljavajućim fundusom knjiga, znanstvenih i stručnih časopisa nužnih za uspješnu znanstveno-istraživačku, stručnu i nastavnu aktivnost Zavoda. Svim djelatnicima Zavoda osiguran je pristup internetu i bazama podataka iz područja biomedicine.

PROSTORIJE ZAVODA

Prostorije Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju nalaze se u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“, Jankomir 11, Zagreb, ukupne površine 6000 m2 .

FINANCIRANJE ZAVODA

Znanstveno istraživački rad Zavoda financirat će se iz sredstava znanstvenih projekata financiranih od MZO-a, NZZ-a, UKF-a, bilateralnih projekata, fondova EU, donacijama, te pružanjem ekspertnih zdravstvenih usluga za potrebe šire društvene zajednice. Sve ostale aktivnosti Zavoda financirat će se kako je zakonom za pojedinu djelatnost predviđeno, a u okviru sredstava raspoloživih Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.

ZNANSTVENI DJELATNICI ZAVODA

Prilikom osnivanja Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju osiguran je zakonski određen broj znanstvenika.

Članovi Zavoda u znanstveno-nastavnim zvanjima su:
1. Prof. dr. sc. Aleksandar Včev, prim. dr. med., dekan Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predsjednik katedre za patofiziologiju, fiziologiju i imunologiju.,

2. Prof. dr. sc. Igor Filipčić, prim. dr. med., spec. psihijatar, predsjednik katedre za psihijatriju na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predstojnik Zavoda za integrativnu psihijatriju.,

3. Prof. dr. sc. Pavo Filaković, dr. med., specijalist psihijatar., prodekan za suradnju s nastavnim bazama na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.,

4. Doc. dr. sc. Silvio Bašić, prof. v.š, neurolog, predsjednik katedre za neurologiju i neurokirurgiju na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.,

5. Doc. dr. sc. Branka Restek Petrović, prim. dr. med. specijalist psihijatar, predstojnik Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju.,

6. Doc. dr. sc. Ivan Miloloža, prodekan za međuinstitucijsku suradnju i razvoj na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predsjednik katedre za društvene i humanističke znanosti u biomedicini.,

7. Doc. dr. sc. Marko Matijević, dr. med. dent, spec. oralne kirurgije., prodekan za znanost i poslijediplomske studije na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, predsjednik katedre za dentalnu medicinu.,

8. Doc.dr. sc. Vladimir Grošić, dr. med. specijalist psihijatar

9. Doc.dr. sc. Sandra Vuk Pisk, dr. med. specijalist psihijatar

10. Dr. sc. Arijana Turčin, dr. med., specijalist psihijatar

Članovi Zavoda u suradničkim zvanjima su:

1. Dr. Nina Mayer, dr. med., specijalist psihijatar
2. Dr. Lada Goršić , dr. med., specijalist psihijatar
3. Dr. Ines Kašpar , dr. med., specijalist psihijatar
4. Dr. Sandra Caratan, dr. med., specijalist psihijatar
5. Dr. Daniela Šago, dr. med., specijalist psihijatar
6. Dr. Hrvoje Handl, dr. med., specijalist psihijatar
7. Dr. sc. Jadranka Zorić, klinički psiholog
8. Dr. sc. Paola Presečki, dr. med., specijalist psihijatar.,
9. Dr. sc. Sandra Kocijan Lovko, dr. med., specijalist psihijatar.,
10. Dr. sc. Majda Grah, prim. dr. med., specijalist psihijatar.,
11. Dr. sc. Slobodanka Kezić, prim. dr. med. specijalist psihijatar.,
12. Dr. sc. Nedjeljka Ruljančić, spec. med. Biokem.,
13. Dr. sc. Sandra Zečević Penić, dr. med., neurolog.,
14. Dr. sc. Damir Šebo, mag. oec. voditelj odjela za stručno-administrativne, opće i tehničke poslove na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.,
15. Ena Ivezić, psiholog.,
16. Irena Pavlović, mag.med.techn.
17. Petra Vrbek, dipl.med.techn

TEHNIČKA OPREMLJENOST ZAVODA

Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju opremljen je svom potrebnom informatičkom opremom s pristupom na Internet. U okviru Zavoda je na raspolaganju sva oprema potrebna za provođenje pretkliničke i kliničke nastave. S obzirom da Zavod djeluje kao jedinica Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo, sva ostala oprema koja postoji na fakultetu dostupna je na korištenje i djelatnicima Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju. Na raspolaganju Zavodu za psihoterapiju i ranu intervenciju stoji i kompletna tehnička opremljenost psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“.

IZDAVAČKA DJELATNOST I ORGANIZACIJA ZNANSTVENO- STRUČNIH SKUPOVA

Djelatnici Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju sudjeluju u radu više znanstvenih časopisa. Prema potrebama i sukladno razvoju aktivnosti Zavoda, tiskat će se bilteni i news letteri, te održavati web stranica. Djelatnici Zavoda sudjelovat će u publiciranju znanstveno-istraživačkih i stručnih radova, udžbenika, priručnika i sl.
Prema planiranim aktivnostima, Zavoda za psihoterapiju i ranu intervenciju sudjelovat će u organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova, u organiziranju i izvođenju tečajeva trajne medicinske edukacije. Planirane su i edukativne aktivnosti za širu društvenu zajednicu.

webmail studomat