• Croatian (Hrvatski)
  • English (United Kingdom)

Katedra za patofiziologiju, fiziologiju i imunologiju

Nastavna djelatnost:

Djelatnici Katedre izvode nastavu na Preddiplomskom i Diplomskom sveučilišnom studiju Sestrinstvo, Preddiplomskom i Diplomskom sveučilišnom studiju Fizioterapija, te Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Dentalna medicina.

Fiziologija čovjeka je znanost koja nastoji objasniti mehaničke, fizičke i biokemijske funkcije odgovorne za podrijetlo, razvitak i održavanje života. Kolegij fiziologije omogućuje studentima da primjenom prethodno stečenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije i normalne morfologije (anatomije i histologije) usvoje znanje o normalnoj funkciji organizma. Kroz nastavni proces studenta se priprema za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja, kao i na razumijevanje odgovora i prilagodbe pojedinačnih fiziološih funkcija organizma na promjenjive uvjete vanjske okoline. U nastavi je težište na učenju bazične i primjenjive fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija. Kroz predavanja i seminare nastoji se studentima omogućiti razumijevanje fizioloških procesa organizma te homeostatskih mehanizama koji održavaju integritet i individualnost organizma kao otvorenog sustava u interakciji s okolinom. Cilj je kod studenata razviti sposobnost primjene fizioloških znanja u patofiziologiji i kliničkoj medicini. Vježbovnim segmentom nastave nastoji se ilustrirati znanje o fiziološkim procesima stečeno tijekom predavanja i seminara, razviti praktične vještine mjerenja osnovnih fizioloških parametara, te potaknuti razumijevanje provedenog postupka i stjecanje znanja interpretiranja rezultata. Savladavanjem sadržaja iz kolegija fiziologije student će ovladati znanjima fizioloških funkcija organizma, razumijevanjem tjelesnih procesa i njihovog održavanja zdravim, te će usvojiti osnovne vještine mjerenja i interpretacije rezultata mjerenja različitih fizioloških parametara.

Patofiziologija je grana medicine koja se bavi integrativnim, klinički orijentiranim proučavanjem etiologije, patogeneze i prirodnog tijeka poremećaja zdravlja. Kolegij Patofiziologija uključuje stjecanje znanja iz opće patofiziologije i znanja iz područja poremećaja funkcije pojedinih organskih sustava. Studenti se kroz kolegij upoznaju s etiopatogenetskim mehanizmima koji dovode do poremećaja funkcije i pojave bolesti, razvijajući smisao za integralni pristup patološkom procesu i bolesniku. Takav pristup čini pouzdanu osnovu za razumski pristup dijagnosticiranju i liječenju pojedinih stanja te integraciju teorijskih i kliničko-dijagnostičkih podataka o tijeku bolesti. Krajnji cilj predmeta jest osposobiti studente za razumijevanje kliničke slike kod bolesnika i pripremiti ih za klinički dio studija te kliničku praksu na temelju razumijevanja karakterističnih patofizioloških zbivanja pojedinih funkcionalnih cjelina i čitavog organizma oboljelog čovjeka.

Klinička propedeutika kao uvod u kliničke predmete nadopunjuje znanje stečeno kroz kolegij Patofiziologije te čini most koji veže predkliničku naobrazbu s kliničkom medicinom. Student se kroz kolegij susreće s bolesnikom, njegovim simptomima i znakovima bolesti, uči i primjenjuje metode fizikalnog pregleda i anamnezu ili heteroanamnezu, te upoznaje putove koji vode liječnika dijagnozi bolesti. Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen primijeniti metode kliničkog pregleda, prepoznati simptome i znakove bolesti, procijeniti težinu kliničkog stanja bolesnika, prosuditi vodeću dijagnozu, preporučiti najprimjerenije dijagnostičke metode te konstruirati zaključke za daljnje kliničko postupanje.


Klinička medicina obuhvaća skupinu različitih kliničkih grana koje se bave dijagnostikom i terapijom raznih bolesti. Interna medicina najveća je grana kliničke medicine. Cilj kolegija je osposobiti studenta za prepoznavanje simptoma i znakova internističkih bolesti te njihovih komplikacija. Nakon odslušanog kolegija student će moći objasniti etiopatogenezu internističkih bolesti i povezati ju s kliničkom manifestacijom, preporučiti dijagnostičke testove i liječenje internističkih bolesti (akutnih i kroničnih).


Znanstvena djelatnost:

Znanstveno istraživački rad djelatnika vezan je za vaskularnu fiziologiju, odnosno funkcionalno i biokemijsko proučavanje endotelne funkcije i disfunkcije (s naglaskom na mikrovaskularnu funkciju) u odgovoru na različite čimbenike, kao što su prekomjeran unos kuhinjske soli u organizam, unos funkcionalne hrane obogaćene omega-3 polinezasićenim masnim kiselinama, hipertenzija i sl. Ostali znanstveni interesi uključuju hiperbaričnu medicinu, sportsku fiziologiju i intervencije u tjelovježbi. U sklopu Laboratorija za translacijsku medicinu provode se istraživanja u patofiziologiji vezana uz sprječavanje nastanka pretilosti kao poremećaja karakteriziranog hiperplazijom i hipertrofijom adipocita uslijed disregulacije procesa adipogeneze na staničnoj razini. Također se istražuje utjecaj metaboličkog stresa na lipidni profil živčanog tkiva štakora te karakterizacija sastava lipidnih splavi na modelima miševa s isključenim genima za sintezu i katabolizam glikolipida. Nastavnici se bave i istraživačkim radom vezanim za bolesti unutarnjih organa, onkološke bolesti, psihičke poremećaje i javno zdravstvene probleme. Djelatnici su educirani za provođenje istraživanja na animalnim i humanim modelima. Svoj znanstveno-istraživački rad djelatnici Katedre provode kao voditelji i suradnici na znanstvenim projektima financiranim institucijskim višegodišnjim namjenskim financiranjem znanosti (VIF), projektima Hrvatske zaklade za znanost, te znanstvenim centrima izvrsnosti. Rezultate istraživanja objavljuju u indeksiranim znanstvenim publikacijama te ih prezentiraju na međunarodnim kongresima. Članovi Katedre također ostvaruju suradnju sa studentima Fakulteta, uglavnom kroz aktivno sudjelovanje u provedbi različitih aktivnosti popularizacije znanosti. Osim intenzivne nastavne i znanstvene aktivnosti, članovi Katedre sudjeluju u organizaciji brojnih domaćih i međunarodnih konferencija i tečajeva, te su članovi uredničkih odbora nekoliko znanstvenih časopisa.


Predsjednik katedre

prof. dr. sc. Davorin Đanić, redoviti profesor u trajnom zvanju      
        

Nastavnici i suradnici

prof. dr. sc. Aleksandar Včev, redoviti profesor u trajnom zvanju
izv. prof. dr. sc. Marko Boban
izv. prof. dr. sc. Barbara Ebling
doc. dr. sc. Anita Matić
Jelena Jakab, dr. med., asistent
Marin Kuharić, dr. med., asistent
Nikola Volarić, dr. med., asistent     
        

Vanjski suradnici

prof. dr. sc. Sven Kurbel, redoviti profesor u trajnom zvanju

izv. prof. dr. sc. Ivana Pajić Matić
doc. dr. sc. Jelena Knežević
Luka Malenica, dr. med., asistent


Gostujući profesori

professor emeritus Nikola Grujić (Medicinski fakultet Novi Sad, Srbija)

          

1. Poslijediplomskom tečaju stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije „Osnove palijativne skrbi“

Tečaj

REHABILITACIJA U KLINIČKOJ MEDICINI - kardiovaskularna rehabilitacija

TEČAJ

1. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije “Sport i srce”

TEČAJ

Izražavanje zdravstvenih djelatnika na znanstveno-stručnim skupovima i u publikacijama

Simpozij

Suvremeno sestrinstvo: povijest kao temelj, teorija kao izvor, obrazovanje kao put, kvaliteta kao obveza, znanost kao istina.

Konferencija

Nursing Education and Science (NES)

Scientific-professional Journal