Na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek u Orahovici, a u organizaciji Fakulteta i Hrvatskog društva za integrativnu medicinu sa sjedištem u Orahovici, 2. srpnja 2025. godine održan je 1. Simpozij integrativne medicine pod nazivom “Cjelovito zdravlje – zaboravljena znanja”.
Uvod u simpozij dao je doktor Vjekoslav Jeleč, jedan od voditelja Simpozija, naglasivši kako je želja organizatora na istom da osvježi i podsjeti na stara i zaboravljena znanja u medicini te da se iskažu njene prave vrijednosti.
-Moderno doba donijelo je čitav niz farmakoindustrija i terapijskih procedura koje su preuzele primat i koje su dominantne u današnjoj medicini. Ipak, to je domena takozvane kurativne medicine, odnosno samog liječenja, ali moderni čovjek se definitivno morao vratiti prevenciji, onome što bi čuvalo ljudsko zdravlje. Na ovom simpoziju donosimo upravo ta znanja koja su itekako korisna i koja su kroz stoljeća njegovana i imala su prvorazrednu vrijednost pa tako imamo odlična predavanja o homeopatiji, Bachovim kapima i esencijama, Kneippovoj terapiji, kromoterapiji i drugo, a naša konačna intencija je bila da potaknemo mlade generacije zdravstvenih radnika da osvježe ta stara znanja i da ih u svakodnevnom radu i primjenjuju – rekao je dr. Jeleč.
Simpozij je otvorio dekan Fakulteta Aleksandar Včev istaknuvši kako je ovaj simpozij drugačiji od ostalih jer je suorganizator Hrvatsko društvo za integrativnu medicinu koje od nedavno ima sjedište u Orahovici.
-Važno je da je sada Centar integrativne medicine u Orahovici! Treba podsjetiti kako je Društvo imalo i 1. Kongres integrativne medicine u Opatiji 2014. godine, a evo sada prvi ovakav inicijalni skup s ovom temom radimo na našem fakultetu u Orahovici te mogu najaviti da ćemo u Orahovici uskoro imati i 2. Kongres integrativne medicine – rekao je Včev.
Dodao je kako je ovaj simpozij važan iz više razloga.
– Svi naši studenti svih grana medicine uče klasičnu zapadnu medicinu koja je bazirana na lijekovima, a ovime radimo na prizivanju starih znanja narodne medicine, odnosno liječenja ljekovitim biljem gdje se hrana koristi kao lijek. Time na važnosti dajemo i našim OPG-ima koji mogu i proizvode zdravu hranu koja je s domaćih polja i od domaćeg sjemena što ja jako važno – zaključio je Včev.
Simpozij ukupno sadržava deset predavanja, a prvo iznimno važno održala je doktorica Jelena Jakab, viši asistent Fakulteta, pod nazivom “Skrivene prijetnje cjelovitom zdravlju”. Jakab je za potrebe Simpozija istražila koje su to skrivene prijetnje za zdravlje s kojima se čovjek svakodnevno susreće.
-Prije svega tu je hrana i pojedini aditivi koji su široko rasprostranjeni u našoj hrani, tu su svakako i toksične supstance koje postoje u našoj odjeći i svakodnevno su u doticaju s našom kožom i mi ih tako upijamo, a treba istaknuti i zračenja, posebno elektromagnetska zračenja koja se odnose na današnje vrijeme kada smo svi okruženi mobitelima i računalima. Tu su još svakako i neke prijetnje o kojima ništa ne znamo, kao što su način prerade mesa odnosno što mi to kupujemo u trgovinama. U svom istraživanju sam doslovno išla po svojoj kući i gledala sve što postoji u mojim kuhinjskim ormarićima i gledala sastave te uvidjela puno stvari za koje ne znamo, a svakodnevno koristimo – rekla je Jakab.
Jedno od predavanja pri kraju simpozija bilo je o dugovječnosti koje je održala magistrica kineziologije i prvostupnica fizioterapije te trenutno studentica diplomskog studija fizioterapije u Orahovici, Adriana Češnik, koja kaže kako je dugovječnost fenomen koji je zaživio danas u svijetu i kako ljudi stalno tragaju za nekom tabletom koja će im produžiti život što zapravo nije pravi put.
-Svi se pitaju kako živjeti duže, duga je to i zahtjevna tema, no ja mogu reći da je jako važna razlika između lifespana odnosno životnog vijeka, trajanje života ili vijeka trajanja i healthspana odnosno razdoblje života tijekom kojeg je osoba zdrava i funkcionalna – rekla je Češnik.
Naglasila je i kako su ljudi danas u Hrvatskoj produžili životni vijek na nekih 78 godina, ali nisu produžili životni vijek kao zdrave osobe.
-To znači da nam je kvaliteta života narušena većinom uslijed nekih kroničnih bolesti. Fokus je zapravo kako što više zbližiti ova dva pojma, a prvo i osnovno što je važno za naše zdravlje je kretanje i tu ne mislim na vježbe, teretane i slično, nego na najobičnije kretanje za koje je čovjek i stvoren. Druga važna stvar je zdrava prehrana, ali i tu danas imamo puno informacija i dezinformacija tako da je važno dobro se informirati o zdravoj hrani. Isto tako, jako važno u zdravom životu čovjeka su ljudi, zajednica i odnosi jer danas se u svijetu prejako odvaja, individualizam je sve aktualniji i zato je jako važna zajednica i duhovnost što nas mora držati na pravom putu – zaključila je Češnik.
(icv.hr, vg)
