• Croatian (Hrvatski)
  • English (United Kingdom)

Anatomija

Usvajanje temeljnog znanja o morfologijama pojedinih organa i organskih sustava čovjeka. Stečeno i usvojeno znanje iz anatomije treba omogućiti studentu bolje razumijevanje fizioloških, patofizioloških i patoloških procesa u organizmu te svladavanje kliničkih predmeta i postupaka sestrinske skrbi.

Kolegij uključuje stjecanje znanja iz opće anatomije te znanja iz područja građe i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Predmet obuhvaća sljedeće:

  1. opću anatomiju (definirati i razlikovati anatomiju u sklopu morfoloških znanosti; definirati i razlikovati stupnjeve u građi ljudskog tijela; definirati pojam i praktičnu važnost anatomske orijentacije i anatomski položaj tijela, opisati i pokazati položaj triju osnovnih orijentacijskih ravnina i osi u odnosu na tijelo);
  2. opću i specijalnu osteologiju (opisati osnovne značajke makroskopske građe kosti, analizirati i usporediti oblike kostiju, opisati i na anatomskom preparatu pokazati dijelove tipičnih vratnih, prsnih i slabinskih kralježaka, križnu i trtičnu kost, opisati osnovne karakteristike kralježnice u cjelini, pokazati dijelove rebara, opisati prsnu kost, opisati lubanju u cjelini, definirati opće značajke lubanjskih kostiju, razlikovati i opisati te na anatomskim preparatima pokazati osnovne dijelove pojedine kosti ruke i noge);
  3. opću i specijalnu sindezmologiju (sinartroze i diartroze, definirati vrste zglobova po obliku i kretnjama, analizirati tipove spojeva među kralješcima, spojeve prsnog dijela kralježnice s rebrima i prsnom kosti te opisati koštani toraks kao cjelinu, argumentirati važnost oblika i položaja rebara u koštanom toraksu za mehaniku disanja, definirati spojeve među lubanjskim kostima i opisati njihovo funkcionalno značenje);
  4. opću i specijalnu miologiju (opisati građu i dijelove skeletnog mišića, definirati oblike skeletnih mišića i funkciju mišića, opisati i definirati njihovu funkciju i inervaciju);
  5. opću i specijalnu neurologiju (opisati građu živčanog tkiva, analizirati i usporediti anatomsku i fiziološku podjelu živčanog sustava, definirati mozak /encephalon/ i dijelove mozga /cerebrum, cerebellum, truncus encephali/, opisati veliki mozak, na anatomskom preparatu pokazati režnjeve velikog mozga, pokazati i granice među njima, opisati i pokazati površine, brazde i vijuge velikog mozga. Opisati unutrašnju građu velikog mozga, definirati plašt /pallium/, duboke sive /bazalni gangliji/ i bijele mase velikog mozga). Na anatomskom preparatu pokazati položaj, dijelove i omeđenja bočne komore, opisati mali mozak, opisati moždano deblo, definirati i na anatomskom preparatu pokazati položaj i granice među dijelovima moždanog debla (medulla oblongata, pons, mesencephalon), opisati kralježničnu moždinu, refleksni luk, razlikovati refleksne lukove u cerebrospinalnom sustavu, parasimpatičkom i simpatičkom dijelu autonomnoga živčanog sustava, opisati ovojnice mozga, definirati putove živčanog sustava, razlikovati moždane i moždinske živce, ganglije, opisati vrste vlakana, izlazište, grananje i područje inervacije, živčane spletove, definirati autonomni živčani sustav, analizirati anatomsku i funkcionalnu razliku između pars parasympathica i pars sympathica);
  6. opću i specijalnu angiologiju (opisati i definirati vrste krvnih žila, opisati građu stijenke krvnih žila, opisati krvni optok, opisati građu srčane stijenke, opisati slojeve srčane stijenke; opisati oblik i osobitosti četiriju šupljina srca; te ih na anatomskom preparatu pokazati, opisati srčana ušća, definirati provodnu srčanu muskulaturu i objasniti njezinu građu i funkciju, opisati irigaciju i inervaciju srca te analizirati topografske odnose srca, opisati mali i veliki optok krvi, definirati i razlikovati njihovu funkciju; definirati limfne žile i limfne čvorove, pokazati i opisati oblik i smještaj slezene);
  7. opću i specijalnu splanhologiju (definirati razliku u građi i obliku šupljih i parenhimatoznih organa, opisati serozne opne, opisati oblik i građu organa probavnog sustava te pokazati na anatomskim preparatima osnovne dijelove navedenih organa i položaj u tjelesnim šupljinama, opisati topografske odnose probavnih organa u trbušnoj šupljini, argumentirati podjelu trbušne šupljine na peritonealnu šupljinu i ekstraperitonealne prostore, opisati oblik i građu organa dišnog sustava, definirati pleuru, pleuralni prostor i argumentirati značaj pleure za mehaniku disanja, opisati oblik i građu organa mokraćnog sustava te topografske odnose organa mokraćnog sustava, definirati unutrašnje i vanjske organe ženskog i muškog spolnog sustava, definirati žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem i opisati oblik, građu i funkciju);
  8. kožu i specijalna osjetila (definirati sustav osjetnih organa, opisati oblik i unutrašnju građu oka, uha, osjetila njuha, okusa, osjetila za ravnotežu i kože).

Obavezna literatura:

  1. Bajek S, Bobinac D, Jerković R, Malnar D, Marić I. Sustavna anatomija čovjeka. Rijeka: Digital point d.o.o.; 2007.
  2. Keros P, Pećina M, Ivančić-Košuta M. Temelji anatomije čovjeka. Zagreb: Medicinska biblioteka; 1999.
  3. Paulsen F, Waschke J. Sobotta: Atlas anatomije čovjeka. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2007.

 

Dopunska literatura:

1. Bobinac D., Dujmović M.: Osnove anatomije, Glosa, Rijeka, 2003.

Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći:

  1. argumentirati činjenice i teorijske spoznaje iz opće anatomije i građe organa i organskih sustava;
  2. analizirati građu čovječjeg tijela i životne funkcije;
  3. objasniti patofiziološke i patološke procese u organizmu;
  4. koristiti nove spoznaje u svladavanju predmeta iz kliničke medicine i postupaka sestrinske skrbi;
  5. podržati integralni pristup zdravlju i bolesti, a stanicu i organizam kao integrirani sustav;
  6. interpretirati normalne fiziološke i anatomske vrijednosti.

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Željka Perić Kačarević

 

Suradnici:

  • dr. sc. Robert Mujkić, viši asistent
  • Karla Rožac, asistent
  • Nikolina Lazić, asistent

 

Vanjski suradnici:

  • doc. dr. sc. Zoran Veir
  • doc. dr. sc. Johan Nemrava

1. Poslijediplomskom tečaju stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije „Osnove palijativne skrbi“

Tečaj

REHABILITACIJA U KLINIČKOJ MEDICINI - kardiovaskularna rehabilitacija

TEČAJ

1. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije “Sport i srce”

TEČAJ

Izražavanje zdravstvenih djelatnika na znanstveno-stručnim skupovima i u publikacijama

Simpozij

Suvremeno sestrinstvo: povijest kao temelj, teorija kao izvor, obrazovanje kao put, kvaliteta kao obveza, znanost kao istina.

Konferencija

Nursing Education and Science (NES)

Scientific-professional Journal