Patologija

U nastavi patologije studenti proučavaju etiologiju i patogenezu bolesti te funkcionalne i morfološke promjene stanica, tkiva i organa uzrokovane patološkim procesima. Studenti se upoznaju s osnovama rada i metodama istraživanja u patologiji i s ulogom patologije u dijagnostičkom postupku. Studenti se upoznaju sa specifičnostima važnije patologije pojedinih organa i sustava: definicijom, etiologijom i patogenezom bolesti, epidemiologijom, patologijom, kliničkom slikom i kliničko-patološkim korelacijama.

Opća patologija: stanična patologija, upala, poremećaji imunosnog sustava, poremećaji tjelesnih tekućina i hemodinamike, novotvorine, razvojne i genske bolesti i bolesti djetinjstva, tehnike u patologiji.

Specijalna patologija: bolesti krvnih žila, bolesti srca, bolesti krvotvornih organa i limfnih čvorova, bolesti dišnog sustava, bolesti probavnog sustava, bolesti jetre i bilijarnoga sustava, bolesti gušterače, bolesti bubrega i mokraćnoga sustava, bolesti muškoga spolnoga sustava, bolesti ženskoga spolnoga sustava, bolesti dojke, bolesti endokrinoga sustava, bolesti kože, bolesti živčanoga sustava.
 

Obavezna literatura:

1. Jukić S. Patologija za više medicinske škole. Zagreb: Medicinska naklada; 1999.
2. Jakić Razumović J, Šarčević B, Seiwert S. Patologija. Zagreb: Naklada Slap; 2009.
    

Dopunska literatura:

1. Patologija. Šesto, prerađeno i dopunjeno izdanje. Ur: Seiwerth S, Krušlin B, Kos M, Galešić Ljubanović D. Zagreb: Medicinska naklada, 2023.

Nakon odslušane nastave iz Patologije, student/-ica će moći:

1. usporediti uzroke oštećenja stanica, utvrditi mehanizme njihova djelovanja i odabrati tipove prilagodbe i oštećenja stanica;
2. klasificirati upalnu reakciju, usporediti akutnu s kroničnom upalom i odabrati odgovarajuće morfološke oblike upale;
3. prezentirati pojedine tipove poremećaja imunoloških reakcija i odabrati odgovarajuća morfološka oštećenja i u konačnici bolesti;
4. utvrditi pojedine oblike poremećaja tjelesnih tekućina i hemodinamike i odabrati njihova morfološka obilježja i kliničku prezentaciju;
5. vrednovati novotvorine, biologiju tumorskog rasta, epidemiologiju novotvorina, karcinogene, tumorsku imunost i klinička obilježja tumora;
6. vrednovati pojedine oblike razvojnih i genskih bolesti i bolesti novorođenačke i dječje dobi;
7. vrednovati etiopatogenetske čimbenike koji dovode do oštećenja tkiva i organa, odnosno bolesti pojedinih organskih sustava, odabrati morfološke značajke i prosuditi odgovarajuću kliničku sliku;
8. analizirati metode rada u patohistološkim laboratorijima i mogućnosti njihove primjene u dijagnostici.