• Croatian (Hrvatski)
  • English (United Kingdom)

Psihijatrija

Cilj predmeta je usvojiti znanje prepoznavanja psihopatologije i znanje svrstavanja psihičkih poremećaja u glavne dijagnostičke skupine (organski uvjetovane psihičke disfunkcije; psihički poremećaji izazvani psihoaktivnim tvarima; shizofrenija i slični poremećaji; poremećaji u raspoloženju; anksiozni poremećaji; poremećaji izazvani stresom; poremećaji spavanja i hranjenja; poremećaji osobnosti; pervazivni razvojni poremećaji; poremećaji vezani uz dječju i adolescentnu dob). Nadalje, cilj je da student usvoji znanje o specifičnosti pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima – definirati ulogu medicinske sestre u radu s bolesnicima koji imaju psihičke poremećaje ili psihičke pritužbe, definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja.

Uvod u psihijatriju, osnove psihopatologije, duševni poremećaji organskog podrijetla, mentalni i bihevioralni poremećaji kao posljedica uporabe psihoaktivnih tvari. Shizofrenija, shizotipni i drugi sumanuti poremećaji, afektivni poremećaji i poremećaji raspoloženja, poremećaj osobnosti, neurotski poremećaj kao posljedica izloženosti stresu. Mentalna retardacija, poremećaji psihološkog razvoja, bihevioralni i emocionalni poremećaji dječje dobi i u adolescenciji. Urgentna stanja u psihijatriji. Suvremena organizacija psihijatrijske službe. Osnove različitih pristupa u psihijatriji, psihofarmakoterapija. Društveno-pravni status duševnih bolesnika i njihova prava.

Obavezna literatura:

1.    Filaković P, i sur. Psihijatrija. Osijek: Medicinski fakultet Osijek; 2014.

 

Dopunska literatura:

1.    Moro Lj, Frančišković T, i sur. Psihijatrija: udžbenik za više zdravstvene studije. Zagreb: Medicinska naklada; 2011.
2.    Jakovljević M. Psihijatrija za studente Visoke zdravstvene škole. Samobor: A. G. Matoš; 2003.
 

 

Nakon uspješno završenog predmeta, student/-ica će moći:

  1. prepoznati opću psihopatologiju (poremećaji svjesnosti; poremećaji komunikacije; poremećaji pažnje; poremećaji opažanja; poremećaji psihomotorike; poremećaji mišljenja; poremećaji raspoloženja i afekta; poremećaji volje; poremećaji mnestičkih i intelektualnih sposobnosti; poremećaji nagona; poremećaji sjećanja i pamćenja);
  2. samostalno pristupiti duševnom bolesniku, definirati ulogu medicinske sestre/tehničarai vođenja medicinske dokumentacije i identificirati osnovnu klasifikaciju duševnih bolesti;
  3. prosuditi specifičnost pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajem (pristup bolesniku sa psihozom; pristup bolesniku s manijom; pristup bolesniku s depresijom; pristup bolesnikuu deliriju; pristup bolesniku s demencijom; pristup bolesniku s poremećajem anksioznosti; pristup agresivnom bolesniku; pristup suicidalnom bolesniku);
  4. imenovati osnovne psihofarmake i prepoznati ozbiljne nuspojave lijekova;
  5. definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja.

Nositelj: doc. dr. sc. Vladimir Grošić

Suradnici:

◦     izv. prof. dr. sc. Igor Filipčić,

◦     doc. dr. sc. Branka Restek Petrović,

◦     doc. dr. sc. Sandra Vuk Pisk,

◦     dr. sc. Davor Bodor, poslijedoktorand,

◦     dr. sc. Sandra Kocijan Lovko, poslijedoktorand.

 

Vanjski suradnici:

°       doc. dr. sc. Anamarija Petek Erić,

°       dr. sc. Paola Presečki, poslijedoktorand,

°       dr. sc. Arijana Turčin, poslijedoktorand.

1. Poslijediplomskom tečaju stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije „Osnove palijativne skrbi“

Tečaj

REHABILITACIJA U KLINIČKOJ MEDICINI - kardiovaskularna rehabilitacija

TEČAJ

1. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije “Sport i srce”

TEČAJ

Izražavanje zdravstvenih djelatnika na znanstveno-stručnim skupovima i u publikacijama

Simpozij

Suvremeno sestrinstvo: povijest kao temelj, teorija kao izvor, obrazovanje kao put, kvaliteta kao obveza, znanost kao istina.

Konferencija

Nursing Education and Science (NES)

Scientific-professional Journal